ODRŽANA SKUPŠTINA DRUŠTVA PSIHOLOGA

POČASNI ČLAN
prof. dr. sc. VLADIMIR KOLESARIĆ

U Virovitici je održana redovna skupština Društva psihologa Virovitičko-podravske županije u nazočnosti članova i gostiju, među kojima su bili župan Zvonimir Šimić i gradonačelnik Zvonko Kožnjak, predsjednica Hrvatske psihološke komore dr. sc. Ljiljana Pačić-Turk i redovni profesor  Filozofskog fakulteta u Zagrebu na Odsjeku psihologije dr. sc. Vladimir Kolesarić. Skupštini je uspješan rad brzojavom poželio predsjednik Hrvatskog psihološkog društva Hrvoje Gligora. Goste i članove pozdravila je predsjednica Jasna Per-Kožnjak, koja je u informaciji o oživljavanju rada Društva istaknula da je Društvo psihologa Virovitičko-podravske županije osnovano 1998. godine, a prvi predsjednik bio je Martin Lovretić. Tada se više radilo na individualnim područjima, manje se djelovalo kroz Društvo, a prije dvije godine došlo je do privremenog mirovanja rada. U pokušaju oživljavanja Društva provedena je anketa u kojoj se velika većina psihologa izjasnila za ponovni rad Društva. Nakon ovogodišnje konferencije u Vodicama, predsjednik Martin Lovretić je 17. studenog zatražio razrješenje dužnosti, pa je stoga izabran novi Upravni odbor koji čine predsjednica Jasna Per-Kožnjak, dopredsjednik Siniša Brlas, tajnica Snježana Prkić i članice Pavica Biondić-Ivanković i Ljiljana Matošević.

Dosadašnji predsjednik Martin Lovretić pridonio je razvoju struke, a bio je prvi psiholog u Virovitici. Zajedno s profesorom Vladimirom Kolesarićem radio je na praćenju nadarenih i s brojnim radovima sudjelovao na stručnim skupovima i konferencijama.

Predsjednica Jasna Per-Kožnjak je istaknula da je stručni rad psihologa izuzetno odgovoran, a odgovornost je osobito potencirana kada se radi o pojedincima koji imaju teškoće psihološke i socijalne naravi, a koje ne mogu riješiti. Osamnaest članova Društva psihologa županije dio su Hrvatskog psihološkog društva, strukovne udruge psihologa koji djeluju u Hrvatskoj sa sjedištem u Zagrebu i okuplja psihologe iz različitih područja psihološke djelatnosti i ima više od 1900 članova, organiziranih u 12 stručnih sekcija i 14 regionalnih društava. Aktivno surađuje s psihološkom komorom na unapređivanju kvalitete života pojedinca, skupina i ljudske zajednice.
Sustavna edukacija jedan je od ciljeva i planova rada Društva, a velika većina članova aktivno je uključena kroz razna područja djelovanja u lokalnu zajednicu. Preko društva taj rad može biti još izraženiji, kvalitetniji s mogućnošću snažnije promocije psihološke struke. Promoviranje rada Društva objavljeno je i u radio emisiji na Županijskom radiju Virovitica, a početkom godine kreće i kolumna psihologa u Virovitičkom listu na različite teme gdje će se promovirati rad svakog člana društva. U planu rada je organizacija 1. hrvatskog interdisciplinarnog simpozija s međunarodnim sudjelovanjem na temu «Kockanje» koji bi se trebao održati 23. studenog 2007. godine, a organizirati će se u suradnji sa ženskim Lions clubom Vereucha.

Na kraju skupštine Društvo je prof. dr. sc. Vladimira Kolesarića proglasilo svojim počasnim članom.

U VIROVITICI PRVI HRVATSKI SIMPOZIJ O KOCKANJU

U Virovitici je 23.studenog 2007.g. održan Prvi hrvatski interdisciplinarni simpozij o patološkom kockanju. Osim hrva-tskih psihijatara, psi-hologa, pedagoga, sociologa, socijalnih radnika, medicinskih sestara i tehničara te predstavnika policije, pravosuđa, nevladinih udruga, državne uprave i lokalne samouprave na simpoziju su sudjelovali i stručnjaci iz Italije te Bosne i Hercegovine. Na simpoziju su danas podnesena 33 stručna izlaganja.Među ostalima o kockanju su  govorili doc. Veljko Đorđević,  prof.dr Vladimir Gruden, prof.dr Slavko Sakoman, doc.Zoran Zoričić, dr Herman Vukušić, dr Robert Torre, prof. Neven Hrvatić, doc. Eduard Pavlović iz KBC Rijeka, prim. Tija Žarković Palijan, dr Antun Kljenak, mr. Branka Lesjak, mr. Miroslav Venus, prof. Siniša Brlas, dr Corrado Villella, prim. Ljubomir Radovančević, prof. Ana Gregl, Hrvoje Vincetić iz Hrvatske Lutrije, sudci Željko Hrvatić, Katarina Petrović i Jasminka Lovretić, mr. Ema Gruber, prof. Vesna Šerepac, Dinka Ivčević, Boris Medved, mr. Daša Poredoš-Lavor, prof. Vahida Djedović, prof. Jasna Per-Kožnjak i prim. Elvira Koić.
Simpozij su organizirali ženski Lions Club “Vereucha”, Hrvatski zavod za mentalno zdravlje, Društvo psihologa Virovitičko-podravske županije, Hrvatsko katoličko liječničko društvo, Opća bolnica Virovitica, Zavod za javno zdravstvo “Sveti Rok” Virovitica i Centar za sprječavanje i suzbijanje ovisnosti, Hrvatsko društvo za medicinu stresa, zajedno s brojnim institucijama. Sponzori projekta bili su Hrvatska lutrija i Admiral International Casino, Pliva, Janssen-Cilag, Lilly, GlaxoSmithKline, Lundbeck, Flora-vtc, Apartmani Hrvatska.com, Kio Orahovica, Viro Virovitica i Hotel Mozart.
Glavni nositelj i idejni pokretač simpozija Prim. Mr.sc Elvira Koić ističe
Sudjelovalo je oko 150 sudionika. Pozdravni govor održali su ministar Ivica Kirin, župan virovitičko-podravski dr Stjepan Feketić,
gradonačelnik Virovitice Zvonko Kožnjak, prof.dr. Ljiljana Pačić-Turk, predsjednica Hrvatske psihološke komore,
dr Ana Feketić, ravnateljica Opće bolnice u Virovitici, Marija Teodorović predsjednica Lions Cluba Vereucha.
Posebno bih se htjela javno zahvaliti predsjednici Hrvatskog psihološkog društva - podružnica Virovitica, prof. Jasni Per-Kožnjak, predstavnicima Lutrije Hrvatske i Admiral Casina, medicinskim sestrama Odjela psihijatrije, Lionsicama i studenticama Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Iz BiH su uz prof.Vahidu Djedović bili i ravnatelj Doma zdravlja Ključ dr Behzad Hođić i prof. Elma Hođić.
Posebno ističem sudjelovanje Grozdane Cvitan, glavne urednice izdavačke kuće “AG Matoš”, prim.dr. Ante Gilića i supruge iz Zadra, dr. Renate Bek, ravnateljice
Doma zdravlja zadarsko-kninske županije, prof. Andreje Russo iz Splita, kolega psihijatara iz Vinkovaca, Bjelovara, Koprivnice, Varaždina, Slavonskog Broda, NPB Popovača, PB Vrapče, psihologa iz Slatine i Virovitice, Zavoda u Turopolju, Zatvora u Zagrebu...
Važno je reći kako na ovaj skup niti jedan predavač nije bio pozvan, već su se svi prijavili zbog iskrenog interesa za ovu aktualnu temu. To nepozivanje predavača je  zapravo najveći prigovor koji je dobio Organizacijski odbor, no odaziv prijavljenih izlagača, mada je u pitanju jednodnevni simpozij, svjedoči kako je eto moguće i na ovaj način organizirati stručni rad.

“Patološko kockanje je bolest, ali još uvijek nemamo epidemioloških podataka o broju bolesnih. Međutim, svakodnevno bilježimo sve veći i veći broj osoba koji dolaze na liječenje zbog problema s kockanjem. Oni imaju problema u društvu i obitelji, mnogi su zapali u velike novčane dugove, neki su se pokušali ubiti, a u Hrvatskoj već bilježimo i prva ubojstva vezana uz kockarske dugove», kaže dr Veljko Đorđević, psihijatar, ravnatelj Hrvatskog zavoda za mentalno zdravlje.
“Je li kockanje patološko ili zdravo, više ovisi o percepciji osobe koje kocka nego o vrijednostima srednje klase po kojoj je to loša navika. Legalizirani oblici kockanja društvu donose profit, koji se može upotrijebiti u korisne svrhe, a ilegalni oblici su inkriminirani i progonjeni», objašnjeno je naglašavajući kako patološki kockari osim socijalnih problema imaju i ozbiljne zdravstvene probleme pa se obiteljskim liječnicima žale na insomniju, gastrointestinalne probleme, visoki krvi tlak, glavobolju, psihološke probleme i depresiju.
Osobe s patološkim kockanjem javljaju se na liječenje uglavnom u kasnim fazama, u razvijenom poremećaju. Tada već imaju financijskih poteškoća, problema na radnom mjestu i u obitelji te problema sa zakonom. “Patološko kockanje se prije sveg mora rješavati u okviru obitelji i šire društvene zajednice u kojoj osoba živi. Ako fenomen igara na sreću, kockanja, klađenja i lake zarade na začetku ne uspijemo determinirati i otkriti do kraja te iznaći načine na koje ćemo ga rješavati jednostavno će eskalirati, a onda će biti kasno. Broj ovisnika o kocki u posljednjem se desetljeću širi, u porastu je i broj igračnica, automat klubova... Otvaranje novih kockarnice u našoj kulturi postaje društveni događaj, pa se s te točke gledišta stječe dojam da je kockanje gotovo poželjan oblik ponašanja. Kad se analizira “moć marketinga”, koji promiče sve vrste klađenja, igara na sreću, od TV igara do interneta, virtualnih kockarnica, želja za brzom zaradom, kockari i kockarnice nisu društveno negativno stigmatizirani.Budući da u našoj sredini nema epidemioloških podataka niti recentnih stručnih studija o patološkom kockanju, željeli smo pokrenuti znanstvenu zajednicu na početna istraživanja, pa vjerujem da će ovaj skup poticajno djelovati na mnoge stručnjake”, kaže dr Đorđević.
Neki  su od zaključaka virovitičkog simpozija:

Obitelji osoba oboljelih od patološkog kockanja trebaju podršku koja im se može i praktično ukazati organiziranjem udruge za pomoć i samopomoć pa se nameće  potreba osnivanja mreža udruga, sličnih udrugama liječenih ovisnika.

Više na stranicama
www.kockanje.info
www.psihijatrija.com
•    Od 14. do 17. studenog 2007. godine u organizaciji Društva psihologa Dubrovnik u Cavtatu je održana 15. godišnja konferencija hrvatskih psihologa. Naši kolege psiholozi iz Virovitičko-podravske županije u većem su broju nazočili ovoj konferenciji, a pojedini su i aktivno sudjelovali. Tako je kolegica Jadranka Puzak izložila svoja iskustva u radu, a kolega Siniša Brlas sudjelovao je s posterom iz područja suzbijanja ovisnosti.

•    U petak, 21. prosinca 2007. godine u 19 sati u suorganizaciji Gradske knjižnice i čitaonice Virovitica i Društva psihologa Virovitičko-podravske županije, u Gradskoj knjižnici i čitaonici Virovitica održana je javna tribina pod nazivom „Religioznost djece i mladih“. Tribinu je vodio profesor psihologije Siniša Brlas koji je izvijestio o rezultatima svoje ankete o religioznosti koju je proveo na srednjoškolskoj populaciji u Virovitici tijekom 2001. godine, a gosti su bili dipl.ing. Tihomir Vranić (vjeroučitelj u Adventističkoj crkvi u Virovitici i autor knjige „Praktično religijsko kršćanstvo“) i fra Siniša Paušić iz franjevačkog samostana u Virovitici (s kojim su bili i mladi iz FRAMA-e). Ova je tribina doprinos u području psihologije religioznosti.